1. Ženska mudrost sagradi kuæu, a ludost je rukama razgraðuje.

2. Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.

3. U luðakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.

4. Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.

5. Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.

6. Podsmjevaè traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.

7. Idi od èovjeka bezumna jer neæeš upoznati usne što zbore znanje.

8. Mudrost je pametna èovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnièka ludost prijevara je.

9. Luðacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.

10. Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.

11. Dom opakih propast æe, a šator æe pravednika procvasti.

12. Neki se put uèini èovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.

13. I u smijehu srce osjeæa bol, a poslije veselja dolazi tuga.

14. Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar èovjek svojim radom.

15. Glupan vjeruje svakoj rijeèi, a pametan pazi na korak svoj.

16. Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.

17. Nagao èovjek èini ludosti, a razborit ih podnosi.

18. Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenèava znanje.

19. Zli padaju nièice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.

20. I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.

21. Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.

22. Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?

23. U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.

24. Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.

25. Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.

26. U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utoèište.

27. Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.

28. Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.

29. Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.

30. Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.

31. Tko tlaèi siromaha huli na stvoritelja, a èasti ga tko je milostiv ubogomu.

32. Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utoèište.

33. U razumnu srcu mudrost poèiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.

34. Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.

35. Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.





“Quanto mais se caminha na vida espiritual, mais se sente a paz que se apossa de nós.” São Padre Pio de Pietrelcina