1. Vidjevši Rahela da Jakovu ne raða djece, postade zavidna svojoj sestri pa reèe Jakovu: "Daj mi djecu! Inaèe æu svisnuti!"

2. Jakov se razljuti na Rahelu te reèe. "Zar sam ja namjesto Boga koji ti je uskratio plod utrobe?"

3. A ona odgovori: "Evo moje sluškinje Bilhe: uði k njoj, pa neka rodi na mojim koljenima, da tako i ja steknem djecu po njoj."

4. Dade mu dakle svoju sluškinju Bilhu za ženu, i Jakov priðe k njoj.

5. Bilha zaèe te Jakovu rodi sina.

6. Tada Rahela reèe: "Jahve mi je dosudio pravo. Uslišao je moj glas i dao mi sina." Stoga mu nadjenu ime Dan.

7. Rahelina sluškinja Bilha opet zaèe i rodi Jakovu drugoga sina.

8. Tada Rahela reèe: "Žestoko sam se borila sa sestrom, ali sam pobijedila." Tako mu nadjenu ime Naftali.

9. A vidjevši Lea da je prestala raðati, uzme svoju sluškinju Zilpu pa je dade Jakovu za ženu.

10. I kad je Leina sluškinja Zilpa rodila Jakovu sina,

11. Lea uskliknu: "Koje sreæe!" Tako mu nadjenu ime Gad.

12. Leina sluškinja Zilpa rodi Jakovu i drugog sina,

13. i Lea opet uskliknu: "Blago meni! Žene æe me zvati blaženom!" Tako mu nadjenu ime Ašer.

14. Jednoga dana, u vrijeme pšeniène žetve, namjeri se Ruben u polju na ljubavèice te ih donese svojoj majci Lei. I Rahela reèe Lei: "Daj mi od ljubavèica svoga sina!"

15. A Lea odgovori: "Zar ti nije dosta što si mi oduzela muža pa još hoæeš da od mene uzmeš i ljubavèice moga sina?" Rahela odgovori: "Pa dobro, neka s tobom noæas leži u zamjenu za ljubavèice tvog sina."

16. Kad je Jakov naveèer stigao iz polja, Lea mu iziðe u susret pa reèe: "Treba da doðeš k meni, jer sam te unajmila za ljubavèice moga sina." One je noæi on s njom ležao.

17. Bog usliša Leu; ona zaèe te Jakovu rodi petog sina.

18. Onda Lea reèe: "Bog mi je uzvratio nagradom što sam ustupila svoju sluškinju svome mužu." Stoga sinu nadjenu ime Jisakar.

19. Lea opet zaèe i rodi Jakovu šestoga sina.

20. Onda Lea reèe: "Bog me obdari dragocjenim darom; sada æe mi moj muž dati darove: tÓa rodila sam mu šest sinova." Tako mu nadjenu ime Zebulun.

21. Zatim rodi kæer te joj nadjenu ime Dina.

22. Uto se Bog sjeti Rahele: Bog je usliša i otvori njezinu utrobu.

23. Ona zaèe i rodi sina te reèe: "Ukloni Bog moju sramotu!"

24. Nadjene mu ime Josip, rekavši: "Neka mi Jahve pridoda drugog sina!"

25. Pošto je Rahela rodila Josipa, Jakov reèe Labanu: "Pusti me da idem u svoj zavièaj!

26. Daj mi moje žene za koje sam te služio i moju djecu da mogu otiæi: tÓa dobro znaš kako sam te služio."

27. A Laban mu odgovori: "Ne idi, ako si mi prijatelj. Znam da me Jahve blagoslivljao zbog tebe."

28. I nadoda: "Odredi plaæu koju želiš od mene, i dat æu ti."

29. On mu odgovori: "Ti dobro znaš što je moja služba znaèila za te i kako je tvome blagu bilo sa mnom.

30. Malenkost što si je imao prije nego sam ja došao poveæala se vrlo mnogo, jer kuda god sam prolazio Jahve te blagoslivljao na mojim koracima. A sad je vrijeme da poradim i za svoj dom."

31. On upita: "Koliko da ti platim?" Jakov odgovori: "Nemoj mi platiti ništa! Ako mi uèiniš ovo, opet æu na pašu goniti i èuvati tvoje stado.

32. Daj da proðem danas kroz tvoje stado i od njega izluèim svaku garavu ovcu i svaku šarenu ili napruganu kozu! Neka to bude moja plaæa!

33. A ubuduæe kad budeš svojim oèima provjeravao moju naplatu, moje æe poštenje biti svjedok za mene: naðe li se meðu mojim kozama ijedna koja ne bude šarena ili naprugana, ili meðu ovcama koja ne bi bila garava, neka se smatra ukradenom!"

34. Laban reèe: "Dobro, neka bude kako si kazao."

35. Ali toga dana Laban izluèi naprugane i šarene jarce i sve riðaste i šarene koze - svaku koja je na sebi imala bijelo - i sve garave ovce pa ih preda svojim sinovima.

36. I odande gdje je Jakov pasao ostatak Labanova stada udalji se za koja tri dana hoda.

37. A Jakov uzme zelenih mladica od topola, badema i platana; na njima izreza bijele pruge, otkrivši bjeliku na mladicama.

38. Pruæe tako isprugano postavi u korita, u pojila iz kojih se stoka napajala. A kako se stoka parila kad je na vodu dolazila,

39. to su se jarci parili uz pruæe, pa su koze kozile prugaste, riðaste i šarene kozliæe.

40. Tako je i ovce Jakov bio izluèio i glave im okrenuo prema prugastima ili posve garavima što su bile u Labanovu stadu. Tako je za se namicao posebna stada koja nije miješao s Labanovim stadima.

41. Osim toga, kad bi se god dobro uzrasla stoka parila, Jakov bi stavio pruæe u korita, baš pred oèi živine, tako da se pari pred pruæem.

42. Ali ga pred kržljavu marvu nije stavljao. Tako je kržljava zapadala Labana, a dobro razvijena Jakova.

43. Èovjek se tako silno obogatio, stekao mnogu stoku, sluge i sluškinje, deve i magarad.





“De que vale perder-se em vãos temores?” São Padre Pio de Pietrelcina