Knjiga Sirahova, 37

1. Svaki prijatelj veli: "I ja sam ti prijatelj." Ali su mnogi samo po imenu prijatelji.

2. Nije li sama smrtna žalost kad se drug ili prijatelj pretvori u neprijatelja?

3. O, sklonosti opaka, zašto si stvorena? Da prekriješ zemlju prijevarom?

4. U sreæi se lažni drug raduje s prijateljem, a u èasu nesreæe okreæe se protiv njega.

5. A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja doðe, štita se laæa.

6. Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogatiš.

7. Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog.

8. Èuvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije što on sam želi - jer on daje savjet na svoju korist - da on ne baci oko na tebe

9. pa ti veli: "Dobar je tvoj put", a potom iz prikrajka promatra nesreæu tvoju.

10. Ne svjetuj se s èovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje.

11. Ne svjetuj se sa ženom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoživcem o milosrðu, niti s lijenèinom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svršetku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet.

12. Nego se uvijek obrati na pobožnika o kome znadeš da vrši zapovijedi, koji je s tobom jedne duše i koji æe nad tobom plakati kada posrneš.

13. I na savjet srca svoga pazi, jer nemaš nikog vjernijeg od njega.

14. Jer srce èesto pretkazuje èovjeku pouzdanije nego sedam stražara s vidikovca visokog.

15. Ali se kraj svega toga moli Svevišnjem da te vodi stazom istine.

16. Razbor je poèetak svakog posla, promišljanje prethodi poduzimanju.

17. Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju èetiri grane:

18. dobro i zlo, život i smrt, a jezik im je uvijek gospodar.

19. Postoji èovjek kadar pouèiti druge, a sebi je samom beskoristan.

20. Drugi je opet spretan govornik, ali omražen, i takav æe umrijeti od gladi:

21. jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti.

22. Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani.

23. Mudrac pouèava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani.

24. Mudar je èovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim.

25. Malen je broj dana života èovjeèjeg, i nebrojeni su dani naroda izraelskog.

26. Mudrac stjeèe povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vjeènim.

27. Sine moj, dok si živ, kušaj narav svoju, vidi što joj šteti i to joj uskrati.

28. Jer nije svima sve probitaèno niti je svakomu sve po volji.

29. Ne budi nezasitan u slasticama i ne budi lakom za jestvinom.

30. Jer prekomjerno jelo donosi bolest i proždrljivost izaziva proljev.

31. Mnogi pomriješe od neumjerenosti, a tko se èuva produžuje svoj život.