1. Èetiri stotine i osamdesete godine poslije izlaska Izraelaca iz zemlje egipatske, èetvrte godine kraljevanja svoga nad Izraelom, mjeseca Ziva - to je drugi mjesec - poèeo je Salomon graditi Dom Jahvin.

2. Hram što ga je kralj Salomon gradio Jahvi bio je dug šezdeset lakata, širok dvadeset, a visok dvadeset i pet lakata.

3. Trijem pred Hekalom Hrama bio je dvadeset lakata dug, prema širini Hrama, a deset lakata širok, prema dužini Hrama.

4. Na Hramu je napravio prozore zatvorene rešetkama.

5. Uza zid Hrama oko Hekala i Debira sagradio je prigradnju na katove, sve unaokolo.

6. Donji kat bio je pet lakata širok, srednji šest, a treæi sedam lakata, jer je zasjeke rasporedio s vanjske strane naokolo Hrama da ih ne bi morao ugraðivati u hramske zidove.

7. Hram je graðen od kamena koji je veæ u kamenolomu bio oklesan, tako da se za gradnje nije èuo ni èekiæ ni dlijeto, ni ikakvo željezno oruðe.

8. Ulaz u donji kat bio je s desne strane Hrama, a zavojnim se stubama uspinjalo na srednji kat i sa srednjega na treæi.

9. Sagradio je tako Hram i dovršio ga; i pokrio ga cedrovim gredama i daskama.

10. I sagradi još prigradnju oko cijeloga Hrama; bila je pet lakata visoka, a vezana s Hramom cedrovim gredama.

11. I rijeè Jahvina stiže Salomonu:

12. "To je Dom što ga gradiš ... Ako budeš hodio prema naredbama mojim, ako budeš vršio naredbe moje i držao se mojih zapovijedi, tada æu ispuniti tebi obeæanje što sam ga dao tvome ocu Davidu:

13. prebivat æu meðu sinovima Izraelovim i neæu ostaviti naroda svoga Izraela."

14. I tako Salomon sazida Hram i dovrši ga.

15. I obloži iznutra zidove Hrama cedrovim daskama - od poda do stropa obloži ih drvetom iznutra - a daskama èempresovim obloži pod Hrama.

16. I naèini pregradu od dvadeset lakata, od cedrovih dasaka, s poda pod strop, i odijeli taj dio Hrama za Debir, za Svetinju nad svetinjama.

17. A Hekal - Svetište, dio Hrama ispred Debira - imaše èetrdeset lakata.

18. A po cedrovini unutar Hrama bijahu urezani ukrasi - pleteri od pupoljaka i cvijeæa; sve je bilo od cedrovine i nigdje se nije vidio kamen.

19. Debir je uredio unutra u Hramu da onamo smjesti Kovèeg saveza Jahvina.

20. Debir bijaše dvadeset lakata dug, dvadeset lakata širok i dvadeset lakata visok, a obložio ga je èistim zlatom. Napravio je i Žrtvenik od cedrovine,

21. pred Debirom, i obložio ga èistim zlatom.

22. I sav je Hram obložio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obložio je zlatom.

23. U Debiru naèini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata.

24. Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga.

25. I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina.

26. Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga.

27. Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; širili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu.

28. I kerubine je obložio zlatom.

29. Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova,

30. zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana.

31. A za ulaz u Debir naèini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova.

32. Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listiæima zlata oblijepi kerubine i palme.

33. Tako i za ulaz u Hekal naèini vrata od maslinova drveta, sa èetverokutnim dovracima.

34. Oba krila na vratima bijahu od èempresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu.

35. Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obložio zlatom sve što bijaše urezano.

36. Potom je sagradio unutrašnje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih.

37. Temelji su Hramu Jahvinu bili položeni èetvrte godine, mjeseca Ziva;

38. a jedanaeste godine, mjeseca Bula - to je osmi mjesec - Hram je dovršen sa svim dijelovima i sa svim što mu pripada. Salomon ga sagradi za sedam godina.





“A pessoa que nunca medita é como alguém que nunca se olha no espelho e, assim, não se cuida e sai desarrumada. A pessoa que medita e dirige seus pensamentos a Deus, que é o espelho de sua alma, procura conhecer seus defeitos, tenta corrigi-los, modera seus impulsos e põe em ordem sua consciência.” São Padre Pio de Pietrelcina