Talált 1306 Eredmények: ljubav prema Bogu

  • Reèe Jahve Mojsiju i Aronu: "Zagrabite pune pregršti pepela iz peæi, pa neka ga Mojsije pred faraonovim oèima baci prema nebu. (Knjiga Izlaska 9, 8)

  • Tako oni uzeše pepela iz peæi i doðoše pred faraona. Onda Mojsije rasu pepeo prema nebu, a otekline s èirevima prekriše ljude i životinje. (Knjiga Izlaska 9, 10)

  • Onda rekne Jahve Mojsiju: "Pruži ruku prema nebu da udari tuèa po svoj zemlji egipatskoj: po ljudima, životinjama i svemu bilju u zemlji egipatskoj." (Knjiga Izlaska 9, 22)

  • Mojsije diže svoj štap prema nebu. Jahve zagrmje i pusti tuèu i munje sastavi sa zemljom. Sipao je Jahve tuèu po zemlji Egipæana. (Knjiga Izlaska 9, 23)

  • "Kad iziðem iz grada", reèe mu Mojsije, "diæi æu ruke prema Jahvi, pa æe gromovi prestati, a ni tuèe više neæe biti, tako da znaš da zemlja pripada Jahvi. (Knjiga Izlaska 9, 29)

  • Otišavši od faraona, Mojsije iziðe iz grada i podigne ruke prema Jahvi. Prestane grmljavina i tuèa, a ni kiša više nije padala na zemlju. (Knjiga Izlaska 9, 33)

  • "Dokle æe nam ovaj èovjek biti stupica?" - rekoše faraonu njegovi službenici. - "Pusti te ljude neka idu i iskažu štovanje Jahvi, svome Bogu! Zar ne vidiš kako Egipat srlja u propast?" (Knjiga Izlaska 10, 7)

  • Dovedu Mojsija i Arona natrag k faraonu, a on im reèe: "Idite! Iskažite štovanje Jahvi, svome Bogu! A tko æe sve iæi?" (Knjiga Izlaska 10, 8)

  • i Jahve promijeni vjetar u veoma jak zapadnjak, koji pothvati skakavce i odnese prema Crvenome moru. Ni jedan jedini skakavac nije ostao ni u kojem kraju Egipta. (Knjiga Izlaska 10, 19)

  • "Pruži ruku prema nebu", rekne Jahve Mojsiju, "pa neka se tmina spusti na egipatsku zemlju, tmina koja æe se moæi opipati." (Knjiga Izlaska 10, 21)

  • Mojsije pruži ruku prema nebu i spusti se gusta tmina na svu zemlju egipatsku: tri je dana trajala. (Knjiga Izlaska 10, 22)

  • "Ti nas sam moraš opskrbiti prinosima i žrtvama paljenicama koje æemo prinijeti Jahvi, Bogu svojemu", odgovori Mojsije. (Knjiga Izlaska 10, 25)


“O Senhor nos dá tantas graças e nós pensamos que tocamos o céu com um dedo. Não sabemos, no entanto, que para crescer precisamos de pão duro, das cruzes, das humilhações, das provações e das contradições.” São Padre Pio de Pietrelcina