1 Zato, buduæi da po milosrðu imamo ovu službu, ne malakšemo.
2 Ali odrekosmo se sramotnoga prikrivanja: ne nastupamo lukavo niti izopaèujemo rijeè Božju, nego se objavljivanjem istine preporuèujemo svakoj savjesti ljudskoj pred Bogom.
3 Ako je i zastrto evanðelje naše, u onima je zastrto koji propadaju:
4 u onima kojima bog ovoga svijeta oslijepi pameti nevjernièke da ne zasvijetli svjetlost evanðelja slave Krista koji je slika Božja.
5 Jer ne propovijedamo same sebe, nego Krista Isusa Gospodinom, a sebe slugama vašim poradi Isusa.
6 Ta Bog koji reèe: Neka iz tame svjetlost zasine!, on zasvijetli u srcima našim da nam spoznanje slave Božje zasvijetli na licu Kristovu.
7 To pak blago imamo u glinenim posudama da izvanredna ona snaga bude oèito Božja, a ne od nas.
8 U svemu pritisnuti, ali ne pritiješnjeni; dvoumeæi, ali ne zdvajajuæi;
9 progonjeni, ali ne napušteni; obarani, ali ne oboreni -
10 uvijek umiranje Isusovo u tijelu pronosimo da se i život Isusov u tijelu našem oèituje.
11 Doista, mi se živi uvijek na smrt predajemo poradi Isusa da se i život Isusov oèituje u našem smrtnom tijelu.
12 Tako smrt djeluje u nama, život u vama.
13 A buduæi da imamo isti duh vjere kao što je pisano: Uzvjerovah, zato besjedim, i mi vjerujemo pa zato i besjedimo.
14 Ta znamo: onaj koji je uskrisio Gospodina Isusa i nas æe s Isusom uskrisiti i zajedno s vama uza se postaviti.
15 A sve je to za vas: da milost - umnožena - zahvaljivanjem mnogih izobiluje Bogu na slavu.
16 Zato ne malakšemo. Naprotiv, ako se naš izvanji èovjek i raspada, nutarnji se iz dana u dan obnavlja.
17 Ta ova malenkost naše èasovite nevolje donosi nam obilato, sve obilatije, breme vjeène slave
18 jer nama nije do vidljivog nego do nevidljivog: ta vidljivo je privremeno, a nevidljivo - vjeèno.
Versículos relacionados com Druga poslanica Korinæanima, 4:
U 2. Korinćanima 4, Pavao govori o službi koju on i njegovi drugovi vježbaju i kako se suočavaju s poteškoćama, ali ne odustaju zbog svoje nade u Krista. Također raspravlja o tome kako se Božja slava otkriva u Kristovom djelu i kako naša vlastita slabost čini ovu slavu očitijom. Evo pet stihova povezanih s tim temama:
Romans 5:3-5: "And not only that, but we also glory in tribulations, because we know that tribulation produces perseverance; perseverance, an approved character; and the approved character, hope. And hope does not disappoint us, because because Bog je svoju ljubav ulio u naša srca kroz Duha Svetoga koji nam je dao. " Ovaj stih pokazuje kako nevolja može stvoriti upornost i na kraju se nadati, kako Pavao govori u 2. Korinćanima 4.
2. Korinćanima 1:3-4: "Blago bolu i Otac našeg Gospodina Isusa Krista, Otac milosti i Boga svih utjeha, koji nas tješi u svim našim nevoljima, da s utjehom primamo od Boga., Mi mi mi, mi mi mi. može utješiti one koji prolaze kroz slične nevolje. " Ovdje Pavao ističe kako je Bog udubljenik usred nevolja, što je važno da se suoče s poteškoćama s kojima se susreću.
Ivan 1,14: "I riječ je postala meso i prebivala se među nama. Vidjeli smo njegovu slavu, slavu kao jedino rođenog Oca, pune milosti i istine." Ovaj stih naglašava Isusovu utjelovljenje, što je osnova djela koje Pavao i njegovi drugovi rade i izvor je slave Božje koja se otkriva.
2. Korinćanima 4:7: "Ali ovo blago imamo u glinenim posudama, tako da je izvrsnost moći Božja, a ne od nas." Ovdje Pavao govori o tome kako je naša slabost dokazana u našem ograničenom čovječanstvu, ali kako to omogućava da Božja slava bude još očiglednija.
Rimljanima 8:18: "Smatram da se naše trenutne patnje ne mogu usporediti s slavom koja će biti otkrivena u nama." Ovdje Pavao ističe kako će se Božja slava otkriti kroz patnju s kojom se on i njegovi drugovi suočavaju, ideju sličnu onome što izražava u 2. Korinćanima 4.
Capitoli: