Estera, 9

Biblija Hrvatski

1 Trinaestoga dana dvanaestog mjeseca, mjeseca Adara, kad je morala biti izvršena odredba kraljevog ukaza, istoga dana u koji su se neprijatelji Židova nadali zavladati nad njima dogodi se obrnuto: Židovi zavladaše nad neprijateljima svojim.

2 Židovi se sakupiše po svojim gradovima u svim pokrajinama kralja Ahasvera da udare na one koji su tražili njihovu propast. I nitko se nije usuðivao da im pruži otpor, jer je sve narode spopao strah od Židova.

3 Svi su knezovi pokrajina i namjesnici, upravljaèi i èinovnici kraljevi štitili Židove jer ih je obuzeo strah od Mordokaja.

4 Jer je Mordokaj postao velik na kraljevskom dvoru, i po svim pokrajinama širio se glas da Mordokaj postaje sve moæniji.

5 Židovi, dakle, udariše maèem po svim svojim neprijateljima, sasjekoše ih i zatrše; sa svojim mrziteljima postupiše kako im se htjelo.

6 Samo u tvrðavi Suzi smakoše i zatrše Židovi pet stotina ljudi;

7 pogubiše Paršandatu, Dalfona, Aspatu,

8 Poratu, Adaliju, Aridatu,

9 Parmaštu, Arisaja, Aridaja, Jezatu

10 i deset sinova Hamana, sina Hamdatina, progonitelja Židova. Ali se ne pojagmiše za plijenom.

11 Toga istog dana, doznavši za broj ubijenih u tvrðavi Suzi,

12 kralj reèe kraljici Esteri: "U tvrðavi Suzi Židovi su smaknuli i uništili pet stotina ljudi i deset Hamanovih sinova. Što su tek onda izveli u ostalim pokrajinama kraljevim? Koja je sada molba tvoja? Bit æe uslišana! Koja je tvoja želja? Bit æe ispunjena!"

13 "Ako je kralju po volji," reèe Estera, "neka se Židovima koji žive u Suzi dopusti još sutra primijeniti isti zakon kao i danas i neka se objesi deset Hamanovih sinova."

14 Kralj naredi da se tako uèini: zakon bi u Suzi proglašen i deset Hamanovih sinova obješeno.

15 Tako se Židovi Suze sakupiše i èetrnaestoga dana mjeseca Adara pa pobiše u Suzi još tri stotine ljudi. Ali se ni tada ne pojagmiše za plijenom.

16 Ostali Židovi, oni koji su živjeli u kraljevskim pokrajinama, sakupiše se da brane svoje živote i mir od neprijatelja: pobiše sedamdeset i pet tisuæa dušmana. Ali se ni tada ne pojagmiše za plijenom. Bio je trinaesti dan mjeseca Adara.

17 Èetrnaestoga dana Židovi su mirovali: to bijaše dan gozbe i veselja.

18 Židovi u Suzi koji su se sakupili trinaestoga i èetrnaestoga dana mirovahu petnaestoga dana; to je bio dan njihova veselja i gozbi.

19 Zbog toga Židovi pripoljci, oni koji žive po neutvrðenim selima, blagdanski svetkuju èetrnaesti dan mjeseca Adara veseleæi se i gozbujuæi i meðu sobom izmjenjujuæi darove. [19a] A koji žive u gradovima slave i petnaesti dan Adara u razdraganosti i u veselju, izmjenjujuæi meðu sobom darove.

20 Mordokaj opisa te dogaðaje i upravi pisma Židovima svih blizih i dalekih pokrajina kralja Ahasvera.

21 Naložio im je da èetrnaesti i petnaesti dan mjeseca Adara svake godine slave

22 kao dane u kojima su Židovi postigli spokoj od svojih neprijatelja i kao mjesec koji je bio pretvorio u radost njihovu tugu a u blagdan njihovo žalovanje. Neka ih slave gozbom i veseljem, izmjenjujuæi meðu sobom darove i dijeleæi poklone ubogima.

23 Židovi prihvatiše da drže ono što su veæ sami od sebe poèeli slaviti i o èemu im je pisao Mordokaj:

24 "Haman, sin Hamdatin, Agaðanin, progonitelj svih Židova, kako je bio naumio sve ih uništiti, baci 'Pur', to jest ždrijeb, za njihovo smaknuæe i zator;

25 ali kad je za njegovu zamisao doznao kralj, on pismeno naredi: 'Neka se na njegovu glavu obori opaki naum što ga bijaše zasnovao protiv Židova i neka bude obješen, on i sinovi njegovi.'"

26 Zbog toga su ti dani nazvani Purim, prema rijeèi Pur. Zato prema svem sadržaju toga pisma i prema onome što su vidjeli i što im bijaše preneseno

27 Židovi se neopozivo obvezaše i prihvatiše za se, za svoje potomke i za sve one koji se s njima budu udružili da æe svake godine slaviti ta dva dana prema tom propisu i u to vrijeme.

28 Te dane valja slaviti i njih se sjeæati od pokoljenja do pokoljenja u svakoj obitelji, pokrajini i gradu; ti dani Purima ne smiju išèeznuti ispred Židova, ni spomen na njih biti izbrisan iz njihova roda.

29 Kraljica Estera, kæi Abihailova, i Židov Mordokaj pisali su to što snažnije da tako još jednom potkrijepe pismo o Purimu.

30 Pisma su poslali svim Židovima u sto dvadeset i sedam pokrajina Ahasverova kraljevstva s porukom mira i vjernosti;

31 da obdržavaju te dane Purima u njihovo odreðeno vrijeme, kako su to odredili Židov Mordokaj i kraljica Estera, i da drže post i molitve, onako kako su to oni obvezali sebe i svoje potomke.

32 Tako Esterina naredba ozakoni ove propise Purima i to bi zapisano u knjigu.




Versículos relacionados com Estera, 9:

Esther 9 izvještava o poštivanju smrtne kazne neprijateljima Židova, koji su prethodno bili odlučeni. Židovi su osvojili svoje neprijatelje i proslavili pobjedu s institucijom Purim stranke. Ispod je pet stihova povezanih s temama obuhvaćenim u ovom poglavlju:

Ponovljeni zakon 25:19: "Stoga, kad vam je Gospodin Bog dao ostatak svih vaših neprijatelja oko zemlje koje će vam Gospodin Bog dati nasljeđivanjem, izbrisati sjećanje na Amaleque s neba pod nebom; učiniti ne zaboraviti." Ovaj stih govori o Božjoj zapovijedi da eliminira sjećanje na Amalequites, koji su bili neprijatelji Židova i bili su prisutni u povijesti Ester kao potomci Cogagana.

Mudre izreke 11:10: "Kad to dobro prođe pravednicima, grad se raduje; i kad zli propadaju, postoji gozba i radost." Ovaj stih govori o radosti grada (ili ljudi) kada su pravednici blagoslovljeni i zli su uništeni, što se dogodilo u povijesti Ester.

Psalam 37:39: "Ali spasenje pravednika dolazi od Gospoda; on je njegova tvrđava u vrijeme tjeskobe." Ovaj stih govori o spasenju pravednika koji dolaze od Boga u teškim vremenima, što se može primijeniti na Židove u Esterovoj povijesti.

Mudre izreke 28:28: "Kad se zli ustaju, muškarci se skrivaju; ali kad propadnu, pravednici se množe." Ovaj stih govori o tome da je zli skriveni kad su na vlasti, ali kad su poraženi, pravednici se množe. To se može primijeniti na priču o Esther, gdje je Haman, zli, bio na vlasti, ali je poražen i Židovi su bili množeni.

Izaija 66:10-11: "Radujte se s Jeruzalemom i radujte se njemu, svi vi koji je volite; ispunili sam se radošću, svi vi koji imate blatne; od njegovih utjeha; tužiti i temeljito izbrisati prsa s prsa Obilje vaše slave. " Ovaj stih govori o radosti koja će doći u Jeruzalem nakon njegove obnove, koja se nakon njegove pobjede može primijeniti na proslavu Židova u povijesti Ester.





Luvut: